Trenutno čitate
Što je zapravo novac? Tko ga i kako kreira?

Što je zapravo novac? Tko ga i kako kreira?

Avatar
Novac

Novac općenito predstavlja ono što ljudi prihvaćaju u zamjenu za robu, usluge ili resurse.

Kako se novac koristio kroz povijest i kako danas nastaje?

  1. FAZA – Robna razmjena

Postoje dokazi da su još najraniji ljudi pri svom prvom susretu, razmijenili stvari koje su sami izradili ili ubrali, pronašli itd.

No čim su ljudi počeli kultivirati zemlju i formirati društva, počeli su sa specijalizacijom. Tako je u početku je postojala robna razmjena, razmjena robe za robu. Primjerice, osoba a osobi b da vrećicu riže, a osoba b osobi a da vrećicu graha.

  1. FAZA – Commodity money-robni novac

Problem s robnom razmjenom bio je nepostojanje standardiziranog sustava, onog što danas znamo kao tečaj. Bilo je teško odrediti što ima jednaku ili veću/manju vrijednost. Kako bi riješili ovaj problem, ljudi su razvili robni novac (commodity money).

čaj

Roba, kao osnovna stavka svakog društva, predstavljala je novac. Ipak, i ovaj način razmjene bio je problematičan jer ako je primjerice trgovačka roba uključivala uslugu, nastali su sporovi ako ta usluga nije ispunila nečija očekivanja, realna ili ne. Isto tako, mnogo robe bilo je teško nabaviti i transportirati (npr. sol, govedo), a neke su bile i pokvarljive.

 Coincidence of wants

Još jedan od problema koji je onemogućavao dobru razmjenu robe i usluga. Ako jedna osoba želi brašno, a druga majicu, u redu, razmjena funkcionira. A što ako osoba želi brašno, ali druga osoba ne treba njegovu majicu?

Ili treći problem, što se događa ako osoba svaki dan lovi ribu i ima je previše, a osoba b dobiva urod kukuruza samo jednom godišnje.

Zato su ljudi trebali treću stranu, osobu c, preko koje bi razmjena tekla pravedno i na zadovoljstvo svima.

  1. FAZA – Kovanice, zlato i srebro

Pod tzv. commodity novac spadale su i kovanice. One su prve predstavljale vrijednost koju će svi željeti i koja će se moći ekvivalentno razmijeniti u zamjenu za uslugu ili robu. Mali metalni objekti predstavljeni su kao metalni novac još između 5000. godine pr. Kr. i 700. pr. Kr. Lidijci su bili narod koji je prvi na Zapadu uveo ovaj sustav. Metal se koristio jer je bio lako dostupan, jednostavan za rad i mogao se reciklirati. Ubrzo su zemlje počele kovati vlastiti niz kovanica određene vrijednosti, od zlata, srebra.

Kovanice

Ipak, kako je gospodarstvo raslo, počelo je pokazivati nedostatke. Bilo je teško i opasno prevoziti metalni novac, a isto tako, budući da se mogao reciklirati, ljudi bi počeli unositi manju količinu zlata za istu vrijednost te dodajući metale manje vrijednosti poput bakra. Također, kad je ekonomija narasla, bilo je nemoguće naći toliku količinu zlata ili srebra potrebnu za proizvodnju novca. I četvrto, budući da je bilo kupovano mnogo čaja iz Kine, to je uzrokovalo inflaciju i nagomilavanje novca na jednom kraju svijeta.

  1. FAZA – Reprezentativni novac

To je značilo da ono od čega se izrađuje sam novac više ne mora imati veliku vrijednost. Još je u 13. stoljeću, kineski vladar donio odluku da sav novac postane papirnati, a koristio se i oko 700. pr. Kr.

  1. FAZA – Bankovni sustav

Kako je ekonomija rasla i prelazila granice, banke su počele izdavati papirnate novce, a ljudi su ih u svakom trenutku mogli zamijeniti za zlatni ili srebrni novac.

kako nastaje novac

Prelazak na papirnati novac u Europi povećao je međunarodnu trgovinu. Banke i vladajuća klasa počeli su kupovati valute od drugih država i stvorili su prvo tržište valuta. Stabilnost određene monarhije ili vlade utjecala je na vrijednost valute i mogućnost te zemlje da trguje.

Natjecanje između zemalja često je dovodilo do valutnih ratova, gdje bi zemlje pokušavale utjecati na vrijednost valute konkurenta čineći neprijateljevu robu preskupom- smanjit će njenu vrijednost ili smanjiti neprijateljevu kupovnu moć (i sposobnost plaćanja za rat) ili potpuno eliminirati valutu.

  1. FAZA – od 1990. do danas

Kako je tehnologija sredinom 90-ih dobila zamah, banke su iskoristile digitalnu sferu i novac prebacile u digitalni svijet. Tako su nastale i kartice, bankovne transakcije putem računala te elektronički novac.

kriptovalute

Kriptovalute

Danas postoje novi oblici novca poput kriptovaluta. To su virtualne valute koje nemaju svoju fizičku zamjenu. Kriptovalute nude niže naknade za virtualne transakcije u odnosu na već poznate internetske transakcije. Njima ne upravljaju vlade, bolje rečeno, država se u većini slučajeva ne petlja u privatizirani svijet kriptovaluti. Najpoznatija je Bitcoin.

Kako uopće nastaje novac? Tko ga kreira?

Većina novca u našem gospodarstvu stvaraju banke, u obliku bankovnih depozita – brojeva koji se pojavljuju na vašem računu. Banke stvaraju novi novac kad god daju kredite.

Npr. Osoba A položi novac u banci kao depozit s namjerom štednje i za to će joj Banka platiti malu kamatu. Banka na temelju tog novca izda kredit osobi B, odnosno taj iznos daje joj na raspolaganje uz veću kamatu od one koje plaća s druge strane osobama koje štede, pa ta osoba B vrati (značajno) već iznos nego je posudila kojeg onda Banka ponovi plasira kao kredit osobi C itd. Tako banke žive na razlici između tih kamata i naravno nizu naknada za razne usluge. I količina novca raste.

kako nastaje novac

97 % novca u ekonomiji danas postoji kao bankovni depozit, dok je samo 3 % fizička gotovina.

Ponavljamo, svaki novi zajam koji banka daje stvara novi novac. U ožujku 2014. Banka Engleske objavila je izvješće pod nazivom Stvaranje novca u modernoj ekonomiji, u kojem je navedeno:

Više
protestantizam i žene

Komercijalne (tzv. ‘high street’) banke stvaraju novac u obliku bankovnih depozita, davanjem novih zajmova. Kad banka daje zajam, na primjer, nekome tko uzima hipoteku za kupnju kuće, obično to ne čini tako što im daje novčanice u vrijednosti od tisuću funti. Umjesto toga, na njihov bankovni račun kreditira bankovni depozit veličine hipoteke. U tom se trenutku stvara novi novac. 

Martin Wolf, nekadašnji član Nezavisne komisije za bankarstvo, za Financial Times objasnio je proces na jednostavan način: ključ današnjeg monetarnog sustava je stvaranje novca ni iz čega.

Stvarajući novac na ovaj način, banke su povećale količinu novca u gospodarstvu u prosjeku za 11, 5 % godišnje u posljednjih 40 godina.

Piše: Paula Latinović; paula@zaokret.com, PR i marketing

Izvori:

Thoughtco

Education

Investopedia

Spectrum

Positive money

Extra Credits

Foto: Pexels, Unsplash

Koja je vaša reakcija na ovaj članak?
Edukativno
1
Konkretno
0
Motivirajuće
0
Nejasno
0
Za podijeliti
0
Pogledaj komentare

Napiši odgovor

Your email address will not be published.


© 2016 Žene i novac. Sva prava pridržana.

Zaokret Grupa - Business Cafe, KristinaErcegovic.com

Povratak na vrh stranice