Upravo čitate
Neznanje nas košta najviše – kako upravljati svojim novcem?

Neznanje nas košta najviše – kako upravljati svojim novcem?

upravljanje novcem

Kako upravljati novcem?

Svatko od nas se bavi novcem i osobnim financijama. Htjeli ne htjeli, novac nam je svima sastavni dio života i ponekad je prava umjetnost znati kako raspolagati s njim i imati viška novca računu.

A zapravo je riječ o čistoj matematici. Brojke su uvijek jasne i logične. Ako trošimo više nego što zarađujemo, tada smo u minusu. Ako trošimo manje, ostaje nam viška. Problem nastaje kada trošimo van svojih mogućnosti iz bilo kojeg razloga. Brojke nije briga koje su naše želje, što mi smatramo da zaslužujemo, iako si to zapravo ne možemo priuštiti. Brojke nemaju emocije. Isto kao ni vaga koja pokazuje koliko imamo kilograma :). Brojke samo pokazuju kakvo je naše realno stanje.
Poznato je da vrlo često kupujemo zbog zadovoljenja svojih unutarnjih potreba i emocija. To i nije tako loše i strašno, ako si to možemo priuštiti. Ali ako naše brojke na računu govore suprotno, tada samo tonemo dublje u problem.

Neznanje nas skupo košta

Financijskoj pismenosti nas ne uče u školi iako je to sastavan dio života. Kao i slične životne teme, i o novcu učimo od naših roditelja i okoline u kojoj živimo i odrastamo.
Ti primjeri mogu biti dobri, ali i ne moraju, te vrlo često i nisu.
Kada odrastemo i počnemo sami raspolagati novcem, najvjerojatnije ćemo krenuti istim obrascima ponašanja koji smo gledali do tada jer jednostavno ne znamo za drugi način (nije uvijek slučaj, ali uglavnom jest).
Uz novac i bogate ljude veže se vjerojatno i najviše negativnih uvjerenja koja smo slušali od malena: novac je loš, novac kvari ljude, novac je nužno zlo, do novca se stiže samo teškim i mukotrpnim radom, bogataši su svi lopovi i zli ljudi itd.

Unatoč tim uvjerenjima (gotovo) svi mi težimo tome da imamo što više novca i najveći broj želja nam je baziran na tome kako bi nam život izgledao da imamo puno novca.
Većinu tih uvjerenja imala sam i sama kao i navike kako raspolagati njime. Nisu to bile dobre navike. Da jesu, ne bi me dovele u minuse, loše kredite (ima i dobrih kredita, ali o tome neki drugi puta) i stalni život u dugovanjima.

S dna možemo ići samo prema gore

Sjećam se prve godine kada sam otvorila trgovinu i svog rođendana odmah iz nove godine. Taj dan imala sam doslovno samo deset kuna u novčaniku. I danas pamtim taj osjećaj. Osjećaj da sam dotaknula dno.
Muž je od svoje mame posudio nešto malo novca da mi s djecom kupi neku jeftinu bombonijeru na poklon. Taj dan u meni se nešto prelomilo. Do tada smo već štedjeli na svemu na čemu se moglo štedjeti. Ipak, jesti i plaćati račune smo morali.
Taj dan sam došla do zaključka da više nemam na čemu štedjeti. Shvatila sam da umjesto toga, moram početi više zarađivati.
I kako to već svemir uvijek zna lijepo posložiti, tako su mi pod ruku redom došle knjige koje su mi ukazale na neka za mene nova i drugačija razmišljanja i spoznaje o novcu.
Shvatila sam da osim što se moram usmjeriti na to da više zarađujem, moram naučiti i bolje i drugačije raspolagati novcem. Također sam uvidjela da moram promijeniti svoj stav i uvjerenja prema novcu.

Jesu li veći prihodi jedino rješenje?

Često ljudi misle da bi se njihovi problemi s novcem riješili samo da imaju veću plaću. Vjerojatno ne bi osim ako ne promijene način raspolaganja novcem.
Jer, kada i dobiju povišicu i raspolažu sa više novca, s istim navikama, ljudi dignu kredit za bolji auto pa je i ta rata kredita veća. Uzmu pretplatu za skuplji mobitel, potroše više na izlaske ili garderobu i sl.
I ta razlika između stare plaće i nove se brzo istopi. I u slučaju gubitka posla, ostanu samo još veći dugovi. Više prihoda ne znači veću dobit ako se i rashodi povećaju.

Zato, nije spas samo u većim prihodima. Pravi izlaz je u boljem raspolaganju s onime što imamo. Jer ako znaš sa malo, znat ćeš i sa puno.

A možda nije ni loše prvo naučiti umijeće raspolaganja novcem na maloj svoti jer ćemo kasnije pametnije raspolagati sa više novca.

Tri kategorije potrošača

Seminar Millionaire Minds Intensive koji se održavao u Sloveniji (autor T. Hard Eker) je bio o tome kako promijeniti svijest o novcu. Bila sam na njemu prije dvije godine, a jedna od stvari koje su mi se najviše urezale u pamćenje je to da se ljudi prema načinu trošenja novca dijele na tri skupine:
1. Štediše-štede na sve u prevelikoj mjeri, dali više nego je što je realno potrebno. Zbog toga teško troše novac čak i kada ga imaju, iako zapravo imaju dovoljno novaca ali žive kao da ga imaju vrlo malo ili ništa.
2. Potrošači-suprotnost su štedišama i troše kao da ne postoji sutra
3. Monasi ili svećenici (u odnosu na novac)-ponašaju se kao da im je novac irelevantan i da im uopće nije važan.

Stalno živim između treba misliti na sutra i jednom se živi. –Mudrolije s Twittera
Naravno, rješenje je negdje u sredini jer sve tri skupine načina trošenja novca imaju problem sa trošenjem, tj. raspolaganjem prihodima.

Šest posudica za financijsku slobodu

Na seminaru je to odlično objašnjeno sa šest posudica ili engl. jars. Svaka posudica ima svoju namjenu pa tako postoji po jedna posudica za:
1.  životne troškove 55 %: hrana, režije, gorivo, odjeća, svakodnevni trošak i sl.
2. ulaganje i investiranje za budućnost 10 %: dionice, investicije, novac za poslovne prilike koje se ukažu. Drugim riječima, tvoj račun za financijsku slobodu.
3.  štednja za učenje i edukaciju 10 %: seminari, knjige, radionice i slično. Znanje je moć, sve se može naučiti, ako ne rasteš, propadaš.
4.  ušteđevina za trošenje 10 %: novi auto, putovanje, namještaj…zapiši za što štediš. Ako imaš dva cilja, za svaki štedi posebno.
5.  novac za igranje 10 %: npr. kasino, masaža, skupa večera…što god te veseli. To je za tebe, za dijete u tebi. Nagradi se svaki mjesec, da se osjećaš bogato već sada.
6.  donacija u dobrotvorne svrhe 5 %: pokloni kome god želiš i na način na koji želiš. Ako nemaš novca na početku, doniraj svoje vrijeme ili ono što i koliko možeš. Doniranjem, osim što činiš dobro djelo, šalješ podsvijesti poruku da imaš i viška.
Poanta posudica je da koliko god da imali novaca, da se već sada podsvjesno ‘osjećamo’ kao da imamo dovoljno za sve gore navedeno.

Put do vrha započinje prvim koracima
Jasno, ako vam npr. životni troškovi nisu 55 % prihoda nego više (ili manje nadam se), postotke možete sami prilagoditi svojoj situaciji. Čak i s malim iznosima pokreće se energija u tom smjeru, a s vremenom se taj iznos povećava. Tamo gdje se usmjeri pažnja, to raste. Na ovaj način, pažnja se s dugova usmjerava na štednju, bez obzira na iznos koji se štedi. Usmjerava se s toga da nemamo, na to da imamo.

Moguće je da vam gornja metoda izgleda previše komplicirano. I prije nego sam znala za nju, ja sam krenula sa odvajanjem 10 % od ukupnih mjesečnih prihoda. Raspodijelila bih ih na tri dijela, čak ne nužno jednakima.
• Jedan dio za ono što me veseli i čime se želim počastiti, bilo to izlazak na večeru ili wellness vikend. Meni je taj dio jako važan jer imam osjećaj da ne radim samo za režije, hranu, odjeću i sl. nego da radim i za sebe.
• Drugi dio je za štednju za budućnost. To može biti nešto za što ste baš odredili novac, ili ga samo štedite, pa kada naiđe neka prilika za ulaganje, bit ćete spremni (barem djelomično, ako već ne u potpunosti).
• I treći dio namijenjen je za doniranje. Ako stvarno smatrate da nemate novca za doniranje, možete pokloniti nekome svoje vrijeme ili pažnju. To može biti stara susjeda kojoj ćete donesti nešto iz trgovine ili par minuta stati s njom i porazgovarati. Možda ćete biti jedini taj dan s kime će moći progovoriti tog dana.

Možda će Vas zanimati
Kasalj

Ne smatram da je novac najvažnija stvar na svijetu, ali je puno lakše živjeti kada su nam financije stabilne.
Jer kada imaš problem koji novac može riješiti, i imaš novca, tada zapravo i nemaš problem.
Gore navedeni sistemi, čine mi se odlično rješenje kako bismo pokrili sve vrste troškova i koji uravnotežuje i štediše i potrošače u njihovom upravljanju financijama.
Na ovaj način mirno možemo trošiti na svoje želje i igre, pokriveni su nam redoviti troškovi, kao i štednja za budućnost. Ako planski štedimo i raspolažemo novcem, nećemo osjećati grižnju savjesti kada potrošimo na nešto što nam nije nužno, ali nas veseli, jer smo baš za to i štedjeli. Isto tako imat ćemo u zalihi novca za nepredviđene troškove koji nas zadese.
Šteta je imati novca (štediše), a uskraćivati si blagodati koje nam novac može priuštiti. Također, trošiti sve na kratkoročne užitke (potrošači), ne daje nikakvu dozu sigurnosti i stabilnosti.

A ne treba ni ignorirati novac odnosno praviti se da nam nije važan ili se osjećati krivo zbog posjedovanja novca koji smo ionako sami zaradili.

Za kraj navodim tri odlične knjige koje su meni pomogle sagledati stvari iz nekih novih uglova.

1. Bogati otac, siromašni otac, Robert Kiyosaki
2. Misli i postani bogat, Napoleon Hill .
3. Najbogatiji čovjek u Babilonu, George S. Clason

 

Piše: Marijana Mlikotić, marijana@dalia-bjelovar.hr, vlasnica DALIA SHOP trgovina

Napomena: nisam financijski niti investicijski savjetnik stoga ono što pišem ne predstavlja takav savjet. Za takvo nešto potražite pomoć stručnjaka. Teme koje obrađujem imaju za cilj potaknuti vas na razmišljanje o važnosti osobnih financija. Za točnost podataka ne mogu garantirati, pa svakako savjetujem da sve prije provjerite prije no što se odlučite za bilo kakvu akciju.
POGLEDAJ KOMENTARE (0)

Ostavi Komentar

Your email address will not be published.

2020. © Žene i novac - Sva prava pridržana.

Vrati se na vrh