Upravo čitate
Koje nas posljedice COVID-a 19 čekaju? Što opstaje, a što propada?

Koje nas posljedice COVID-a 19 čekaju? Što opstaje, a što propada?

korona kriza

Ekonomija je donedavno bila bogatija nego što je ikad bila, ali pandemija korona virusa dovela je do velikih gospodarskih posljedica za mnoge ljude, male i srednje biznise te velike industrije. Sva su tržišta nestabilna, a poslovanje sve teže.

Tijekom ovakve krize, nije samo pametno, već je i presudno razmišljati o financijskom zdravlju. Ako ćete djelovati strateški, gubitak će biti mnogo manji. O tome smo pisali u članku Akcijski plan za tvrtke-kako preživjeti razdoblje Corona krize?

Tvrtke koje će moći preusmjeriti tehnološki kapacitet i ulaganja na digitalne platforme ublažit će utjecaj epidemije i zadržati nesmetano poslovanje svojih kompanija trenutno i dugoročno. 

Rad na daljinu postat će sve jači, a videokonferencije, razmjene poruka i ostali alati za online suradnju i dijeljenje dokumenata postat će budućnost. Za sad za ovaj trend nekoliko stručnjaka daje primjer Indije koja se jako dobro snašla u ovoj situaciji. Vrlo brzo zaposlenici su počeli raditi od kuće, a Cigc-ov mrežni gigant rekao je kako je zabilježio značajan rast u korištenju usluga web i video konferencija (Webex) u Indiji. 

Izazovi s kojima se tvrtke suočavaju u svakoj recesiji

Dok će svako poduzeće doživjeti recesiju na jedinstvene načine, najčešći izazovi s kojima se suočavaju tvrtke svih veličina uključuju:

-iskušenje za smanjenjem veličine, kvalitete i prednosti proizvoda-ili povećanje cijena

-tvrtke će osjetiti nedostatak kapitala za plaćanje zaposlenika; osjetit će nemogućnost plaćanja za širenje poslovanja, isplaćivanje bonusa ili čak zadržavanje radnika

produktivnost može patiti ako se zaposlenici osjećaju anksiozno, nesigurno i nemotivirano lošim vijestima

Što će donijeti recesija izazvana COVID-om 19?

Oporavak od recesije (i sama recesija) izazvane korona virusom dovest će do nove ere u kojoj će se način na koji živimo, poslujemo i ulažemo temeljito promijeniti, rekao je izvršni direktor jedne od najvećih svjetskih neovisnih financijskih savjetodavnih organizacija.

Četvrta revolucija

Pretpostavlja se kako korona virus ubrzava takozvanu Četvrtu revoluciju koju pokreću nove tehnologije poput umjetne inteligencije i mobilnog superračunanja. Pojavit će se nove industrije i, naravno, bit će pobjednika i gubitnika. To će značiti gubitak radnih mjesta u nekim sektorima i velike mogućnosti zapošljavanja i ulaganja u druge.

Pojačano socijalno distanciranje naglasit će kako obitelji, prijatelji i kolege mogu komunicirati, ostati povezani i raditi, kako poslovanje i dalje može učinkovito djelovati i kako investitori mogu upravljati imovinom naprednim digitalnim infrastrukturama.

Industrije pogođene krizom

Kinesko gospodarstvo čini oko 20 % globalnog BDP-a, a analitičari su procijenili da bi, ako se obuzdavanje epidemije odgodi nakon ljeta, kaskadni učinak mogao uzrokovati rast od oko jednog postotnog boda u rastu globalnog BDP-a.

Od izbijanja korona virusa vjerojatno će se mnoge tvrtke udaljiti od izuzetno integriranih lanaca opskrbe koji su postali uobičajena pojava kako bi ublažili rizik u budućnosti. Istraživanje je pokazalo kako će dobavljanje robe iz Kine utjecati na 5 milijuna tvrtki i obustavu dobavljača.

Prema analizama nekih lanaca nabave, Proctor & Gamble koristi 387 dobavljača iz Kine te isporučuje više od 9 000 materijala. Kriza će utjecati na oko 17 600 proizvoda. 

Apple-ove zalihe iPhone-a mogle bi biti privremeno ograničene.

Izvještaj Duna & Bradstreeta utvrdio je da su prvih pet glavnih sektora koji su činili više od 80 % poduzeća u provincijama koje su pogođene bile usluge, trgovina na veliko, proizvodnja, maloprodaja i financijske usluge.

Kineske su tvornice ostale bez radne snage i dijelova, poremetivši upravo pravovremene opskrbne lance i aktivirajući upozorenja o prodaji kroz tehnološku, automobilsku, robu široke potrošnje, farmaceutsku i drugu industriju.

Cijene robe su se smanjile kao odgovor na pad kineske potrošnje sirovina, a proizvođači razmišljaju o smanjenju proizvodnje.

Prekinutost mobilnosti i rada dovela je do značajnog pada kineske potrošnje, pritiskajući multinacionalne kompanije u nekoliko sektora, uključujući zrakoplovstvo, obrazovanje u inozemstvu, infrastrukturu, turizam, zabavu, ugostiteljstvo, elektroniku, robu široke potrošnje i luksuznu robu.

9. ožujka cijene nafte izgubile su čak trećinu svoje vrijednosti – najveći dnevni pad nakon Zaljevskog rata 1991. Svi koji se nadaju da bi se kriptovalute mogle pokazati sigurno utočište bit će razočarani. Bitcoin je izgubio više od 30 % svoje vrijednosti u pet dana do 12. ožujka. Rizik postoji na svim tržištima imovine. Izbijanje COVID-a 19 moglo bi koštati zrakoplovne kompanije 113 milijardi dolara. 16. ožujka British Airways priopćio je kako će smanjiti leteće kapacitete za najmanje 75 % u travnju i svibnju.

Automobilska industrija pogođena je zatvaranjem tvornica ili smanjenjem proizvodnje. Prema DHL-u (Supply chain risk management platform-DHL Reselience 360) procjenjuje se da je 50 % proizvodnje u Wuhanu (Kina), odakle i potječe virus, a povezano je s automobilskom industrijom-25 % su dobavljači tehnoloških dijelova.

Nedostatak proizvoda i dijelova iz Kine utječe na tvrtke širom svijeta. Appleov proizvodni partner u Kini, Foxconn, suočen je s kašnjenjem proizvodnje. Neki proizvođači automobila, uključujući Nissan i Hyundai, privremeno su zatvorili tvornice izvan Kine jer nisu mogli nabaviti dijelove.

Turistička industrija jako je pogođena izbijanjem krize. UN-ova Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) predviđa da bi Japan mogao u prvom tromjesečju izgubiti 1,29 milijardi dolara prihoda od turizma zbog pada kineskih putnika, dok bi Tajland mogao izgubiti 1,15 milijardi dolara. Hrvatsku, kao turističku zemlju, očekuju veliki gubitci budući da se već sad otkazuju narudžbe, a nagađa se što će biti sa sezonom 2020.

Što opstaje?

Jedan očigledan odgovor je internet. Odnosi se ponajviše na mlađe generacije. Primjerice, gaming sektor (računalne igrice) sada je ekonomski jači nego industrija filma i glazbe. Ljudi će se sada više okretati industriji zabave medijskog tipa: Netflix, TV programi.

Mnogi sajmovi, kulturni i sportski događaji, koncerti, kongresi, projekcije u kinima širom svijeta otkazani su ili odgođeni. Ipak, s vremenom će i to dosaditi pa će ljudi ponovno tražiti javna okupljanja i svi će s radošću dočekati ponovni izlazak među ljude jer ipak smo mi društvena bića.

Farmaceutska industrija (očigledno) sprema se na veliki boom.

Kako se globalno širenje korona virusa nastavlja, nekoliko robnih marki, barem u kratkom roku, jedinstveno profitira od američke bolesti i priprema za karantene, poput antiseptičkih proizvoda, proizvoda za dezinfekciju, dobavljača lijekova te marki konzervirane hrane. 

Korona virus zasigurno mijenja način što i kako ljudi jedu. Ugostiteljska industrija ide ukorak sa smanjenjem prodaje i povećanjem isporuke u narednim tjednima jer se sve više ljudi odlučuje jesti kod kuće. Čak je Starbucks predvidio veliki pad prodaje te je dopustio ljudima da piju iz svojih osobnih šalica. 

Dok šire tržište propada, videokonferencijski servis Zoom, proizvođači fitness opreme i tehnološke kompanije poput Netflixa rastu, izvijestio je Yahoo Finance. Zatim je tu e-trgovina i pružatelji usluga isporuke. Amazon, najveće virtualno tržište u SAD-u, kompanija je koja će mnogo profitirati. Kupci uglavnom traže respiratore, medicinske maske za lice i sredstva za čišćenje ruku.

Kompanije za video konferencije koje profitiraju od epidemije koronavirusa su Cisco Webex, Zoom, Slack, Microsoft Teams i Google Hangout Meets. Za veći dio brojne velike tvrtke i njihovi kupci već koriste jednu od tih platformi, no Zoomove su dionice porasle s 85 dolara po dionici početkom veljače na gotovo 118 dolara po dionici u utorak.

Fleksibilna radna revolucija

Pandemija će vjerojatno dovesti do fleksibilne radne revolucije. Zaposlenici koji nisu do sad radili od kuće, roditelji koji ostaju kod kuće kako bi se brinuli o djeci dok su škole zatvorene-svi shvaćaju kakve prednosti pruža rad na daljinu.

Izraz Homebody economy iz 2018. godine osmislila je reporterka Roba Kaitlyn Tiffany kako bi opisala fenomen uglavnom mlađih žena koje ostaju kod kuće, vole odmoriti i raditi ono što društvo naziva Netlifx and chill. Od ove godine ovo će postati raširenije budući da će ljudi shvatiti kako je potrebno odmoriti se ukoliko se osjećaju (ili jesu) bolesni. 

Ova kriza naglasak će staviti na kulturu I’m so busy (užurbanost i zauzetost).

Možda će Vas zanimati
energija novca

Možda ćemo svi shvatiti kako treba njegovati koncept brige o sebi i napraviti balans za sve u životu-što se vrlo rijetko prakticira u užurbanom svijetu.

Piše: Paula Latinović; paula@zaokret.com, PR i marketing

Izvori:

Money

Mr. Money Mustache

The Guardian

Economic Times

Iol.co

PR Week

Yahoo Finance

Scotsman

CNBC

Weforum

Vox

Fierce Telecom

Foto: Pixabay

Napomena: nisam financijski niti investicijski savjetnik stoga ono što pišem ne predstavlja takav savjet. Za takvo nešto potražite pomoć stručnjaka. Teme koje obrađujem imaju za cilj potaknuti vas na razmišljanje o važnosti osobnih financija. Za točnost podataka ne mogu garantirati, pa svakako savjetujem da sve prije provjerite prije no što se odlučite za bilo kakvu akciju.
POGLEDAJ KOMENTARE (0)

Ostavi Komentar

Your email address will not be published.

2020. © Žene i novac - Sva prava pridržana.

Vrati se na vrh