Upravo čitate
Kako obrasci iz djetinjstva utječu na nas i naš odnos s novcem? – Intervju – Dragana Svalina Stepanić

Kako obrasci iz djetinjstva utječu na nas i naš odnos s novcem? – Intervju – Dragana Svalina Stepanić

Obrasci Iz Djetinjstva

Pitali smo Draganu Svalinu Stepanić o obrascima iz djetinjstva, kako ih mijenjati, utječu li oni na privlačenje novca u naš život te kako odgajati svoju djecu i buduće generacije?

Dragana je psihoterapeutkinja neuro-lingvističke psihoterapije, EMDR praktičarka, hipnoterapeutkinja.

dragana svalina

ŽIN: Kako traume iz djetinjstva utječu na odnos sa samom sobom u odrasloj dobi?

Dragana: Traume iz djetinjstva, u pravilu, loše utječu na nas.

Bez obzira jesmo li još u dječjoj ili odrasloj dobi, trauma je pohranjena. Trauma je povreda koja je ostavila emocionalnu ranu. To znači da je neki doživljaj ostao zamrznut i neprocesuiran.

Ne vidi se izvana, ali je tu. Bilo kada, bilo tko ili bilo što može slučajno pokrenuti okidače koji će traumu oživjeti.

To znači da ćemo se i u sadašnjosti na sličan način smrznuti, ukočiti, odnosno upasti u stanje iz doba događanja traume. Imat ćemo tjelesne pokazatelje poput ubrzanog rada srca, nedostatka zraka, pritisak u glavi ili prsima, osjećaj iznimne tjelesne nelagode, a javit će se osjećaji poput straha, srama, nedostatnosti i slično.

Nerješena trauma znači da prilično velike količine energije neprimjetno, ali konstantno koristimo na saniranje i potiskivanje.

Čak kada se i ne sjećamo jasno o čemu je riječ ili smo zaboravili na svjesnoj razini, trauma svoje radi.

Ovisno od osobe do osobe manifestirat će razne posljedice. Posljedice mogu biti raznorazne. Načelno je to nemogućnost korištenja mnogih unutarnjih resursa, stvaranje kompleksa, blokada i strahova u raznoraznim oblicima.

Traume koje nismo sanirali svakako utječu na odnos s nama, a to mi je mlađi dio nas.

Prvo je tu osjećaj napuštenosti i nebrige za taj mlađi dio nas koji je doživio traumu. Drugo je zamjeranje, a moguće i ljutnje, a onda posljedično i prikrivenog opstruiranja, samokažnjavanja ili razvijanja raznoraznih štetnih oblika ponašanja, poremećaja ili ovisnosti.

ŽIN: Na koji sve način je moguće liječiti te traume?

Dragana: Liječiti traume možemo na razne načine. To može biti vrlo raznoliko, od toga da postanemo osoba koja će drugima priskrbiti traume po principu šalji dalje – i to uopće nije rijetkost.

Možemo razviti razne štetne oblike ponašanja, destruktivnije ili manje destruktivne, ali možemo ih i zaista u cijelosti izliječiti. Postoje dokazane tehnike, poput EMDR-a, koje se desetljećima primjenjuju i kojima uspješno rješavamo teške ili lakše traume. Primjenjiva je kod odraslih, ali i kod djece. Upute je lako pratiti i olakšanje nastupa dosta brzo.

ŽIN: Kako se riješiti obrazaca iz djetinjstva?

Dragana: Svaki obrazac ponašanja ima određenu strukturu. Ta struktura se sastoji od nekih elemenata, poput kuće recimo. Ako zamijenimo samo jedan element nastat će nešto novo, drugačije.

Za promjenu je važno prvo uočiti obrazac, odlučiti promijeniti ga te zamijeniti neki od elemenata strukture.

Često ljudi spominju uvjerenja tako da može i putem promjene uvjerenja, ali pristup može biti modeliranje, ili mijenjanje kombinacija submodaliteta.

Dodate li primjerice određenom sjećanju drugačije mirise ili boje, rezultat će biti novi doživljaj tog sjećanja. Postat će manje ili više poželjno ponašanje, ovisi što želimo postići.

ŽIN: Kako promijeniti filtere kroz koje gledamo svijet i je li to uopće moguće?

Dragana: Sve je moguće promijeniti, pitanje je samo vremena.

Filteri su nastali kroz neka iskustva, a promjenom percepcije iskustva mijenjati će se i filteri.

Naše osobnosti su vrlo plastične i relativno lako se mijenjaju i preoblikuju. To se događa sasvim prirodno i spontano i inače.

Pušimo li, pušači će biti ok ljudi, ali kad prestanemo pušiti, pušači će postati manje ok.

Pričamo li brzo, imat ćemo dojam da se bolje razumijemo s ljudima koji pričaju brzo te da su možda čak i inteligentniji od onih koji pričaju sporije. Moguće je da ste u glavi upravo malko ubrzali čitanje zbog prethodne rečenice.

Raznim utjecajima možemo postići promjenu filtera, čak i pomoću negativnih poluga poput sumnje ili straha. Nikako ne preporučam ove načine, iako se u pravilu u velikoj većini ljudi upravo njima služe u odgoju djece i u odnosima.

ŽIN: Kako oblikovati filtere da ne rade protiv nas?

Dragana: Promatranjem osjećaja i posljedičnog ponašanja možemo provjeriti je li to ono što nam pomaže ili odmaže u nekoj situaciji ili životu općenito. Na temelju rezultata ćemo znati želimo li mijenjati nešto.

Primjerice, strah od svih zmija je besmislen i bespotreban, ali strah od zmija čiji je ugriz otrovan za ljude je smisaon.

Intelektualno shvaćanje neće dati puno učinka, moramo mijenjati neurološki odaziv.

Kada je osjećaj promijenjen, promijenit će se i ponašanje. Prirodnim putem je potrebno minimalno pet pozitivnih primjera iz života da bi se sanirao prethodni negativni utisak. U terapijskom radu to ide puno brže.

Namjerno oblikovati filter u željenom smjeru možemo namjernim mijenjanjem uvjerenja ili aktiviranjem identiteta koji ima potrebno uvjerenje. Svi imamo različite identitete (unutarnje dijelove) koji imaju različite filtere. Spontano se izmjenjuju po potrebi.

ŽIN: Utječu li onda obrasci i na naš odnos sa novcem danas?

Dragana: Obrasci mišljenja i ponašanja svakako utječu na naš odnos s novcem.

Ako nisu zadovoljavajući, možemo ih mijenjati kao i bilo što drugo. Trebamo li ih mijenjati – odlučit će svatko za sebe.

žene i novac

Neki ljudi će svjesno izabrati da ne žele imati puno novaca i cijelo bogatstvo donirati.

Neki neće biti u stanju zadržati išta i nekako će im sve iscuriti negdje. Činit će im se da su opravdano potrošili sve i da je nemoguće imati dovoljno ili uštedjeti neku svotu. Gomilanje pak samo po sebi nema nekog većeg smisla ako nije usmjereno konkretnom životnom cilju.

ŽIN: Kako protiv financijske anksioznosti?

Dragana: U podlozi financijske anksioznosti je nešto što se dogodilo, nešto što je rečeno ili učinjeno, a u tom trenutku je usidreno sa negativnim odazivom na neki sadržaj o novcu.

Ono što je uzrok može biti iznimno neočekivano i teško povezujuće s temom novca na bilo koji način.

Možda će Vas zanimati
Yeshi Kangrang Iuqxv7kfj64 Unsplash

Anksioznost naspram baratanja i bavljenja novcem se jednostavno dokida kao i bilo koja druga anksioznost. Postoji jedna tehnika koju možete isprobati i sami. Ipak, samo je za one koji žele eksperimentirati na vlastitu odgovornost jer može biti vrlo neugodno. Pomislite na ono što vas u vezi novca čini anksioznima.

Osjetite taj neugodni osjećaj u tijelu cijelosti. Precizirajte gdje je točno. Odredite mu oblik, strukturu, veličinu, konzistenciju, temperaturu, težinu, gustoću, miris, okus… Sve što možete. A onda jednostavno samo dišite i držite fokus na tome. Samo ostanite tako sa svom pažnjom s time i dišite. Čekajte… i dišite.

Izdržite nelagodni dio i osjetit ćete nakon nekoliko minuta kako se otapa, rastače, blijedi i nestaje… Ostanite s pažnjom do kraja procesa. Dišite duboko i pravilno cijelim postupkom.

Ako želite, na mjesto prijašnjeg neugodnog osjećaja možete staviti nešto drugo. Ugodnog oblika, koje, mirisa, strukture… znate već.

Ukoliko se odlučite samostalno proći kroz ovaj proces, javite mi svoja iskustva. 🙂

ŽIN: Kako onda odgajati djecu da ne usvajaju takve iste naše obrasce?

Dragana: Kao i bilo koju drugu djecu… Djeca neće usvojiti ono što smo im rekli. Usvojiti će ono kako su vidjeli i zaključili da je poželjno za njih iz bilo kojeg njima opravdanog razloga.

Budemo li škrti ili siromašni, oni će možda slobodnije trošiti i štedjeti, no ne sva djeca. Neka djeca će činiti isto što i mi. Ne usvajaju sva djeca obrasce koje su vidjeli kod roditelja.

Kod neke djece ćemo pronaći obrasce koje su usvojili od osobe za koju su procijenili da je u nečemu bolja od roditelja – pa tako i u odnosu naspram novca.

Dijete koje je imalo dovoljno svega, te pogotovo emocionalno puno dijete, neće biti gladno novca i češće će imati više samopouzdanja, te ga lakše zarađivati, više ga imati, više ostavljati sastrane i slobodno uživati u njegovim blagodatima znajući da će novac uvijek pritjecati ka njima.

Imaju li pak roditelji komplekse, nesvjesno će ih ionako verbalno ili neverbalno prenijeti na djecu.

Želite li da djeca nemaju vaš problem, ma koji god on bio (novčani ili neki drugi), mijenjajte stvar kod sebe jer će se ta promjena s vremenom sasvim spontano preliti i na njih.

Ima li vaše dijete problem, počnite s promjenom kod sebe, odgajajte sebe. Nikad nije kasno, samo je na vrijeme, a to je sad – kad znate da možete. Tu sad postoji: da, hoću ili neko opravdanje.

ŽIN: Savjet za kraj 🙂 

Dragana: Niste zadovoljni? Mijenjajte nešto! I najmanji pomak je pomak. Gledajte stalno u tu malu promjenu.

I na nju dodajte još malo, pa još malo… Ako ne znate sami kako, pronađite nekoga tko zna. Osigurajte pomoć i potporu i samo nastavite malim, ali upornim tempom.

Dopustite novcu da vas nađe i ostane kod vas. Budite ljubazni i puni poštovanja, dostojanstveno i sa povjerenjem da je danas taj dan kada ćete pozvati to što želite da se nastani kraj vas ili u vama. Sumnje vratite tamo odakle su došle i svom nesvjesnom dajte direktnu jasnu uputu.

Ostanite pri tome.

Razgovarala: Paula Latinović, PR i marketing; paula@zaokret.com

Foto: Pexels, Unsplash

Napomena: nisam financijski niti investicijski savjetnik stoga ono što pišem ne predstavlja takav savjet. Za takvo nešto potražite pomoć stručnjaka. Teme koje obrađujem imaju za cilj potaknuti vas na razmišljanje o važnosti osobnih financija. Za točnost podataka ne mogu garantirati, pa svakako savjetujem da sve prije provjerite prije no što se odlučite za bilo kakvu akciju.
POGLEDAJ KOMENTARE (0)

Ostavi Komentar

Your email address will not be published.

2020. © Žene i novac - Sva prava pridržana.

Vrati se na vrh