Napomena: ovo istraživanje je provedeno prije pandemije i elementarne nepogode.
Ispitivanje Žene i novac provedeno je u sklopu Svjetskog i Europskog tjedna novca (23.-27. ožujka 2020.) s ciljem otkrivanja financijskog zdravlja žena u Republici Hrvatskoj.
Uzorak
Pitali smo se kako i na što troše žene u Hrvatskoj, kako štede, ulažu li te imaju li velike kredite.
Također, postavljeno je pitanje koji je broj financijski zlostavljanih žena.
Ispitivanje je provedeno online anketom na uzorku od 783 žene (ukupna populacija iznosi 2 134 190 ili 51,7 %).
Za usporedbu-većina žena je u dobi između 35 i 45 godina te iz Zagreba i manjih gradova. Najviše ih je u braku (71 %), razvedeno ih je 13 %, a manje ima samohranih majki, vanbračnih zajednica te udovica. Njih 59 % potpisalo bi predbračni ugovor.
Financijsko zlostavljanje
Svaka peta (21 %) žena u Hrvatskoj osjetila je financijsko zlostavljanje koje je podskupina općenitih nasilja. Odnosi se na sljedeće: zabranu rada od strane partnera, zabrana pristupa zajedničkim financijama, ograničavanje (ili potpuna zabrana) davanja novca za kućanstvo i slične potrebe, očekivanje od žene da se opravdava za potrošen novac.
Svaka treća (39 %) žena ima prevelika financijska davanja u braku ili vanbračnoj zajednici, odnosno osjeća se kao bankomat. Više od 11 % njih imalo je problema s utjerivanjem alimentacije.
Na što najviše troše Hrvatice i što im je najveći stres?
Hrvatice najviše troše na osnovne životne potrebe te na putovanja i edukaciju. Najmanje troše na odjeću i obuću.
Grafikon 1.: Potrošnja
Najveći izvor stresa predstavlja im posao, novac i zdravlje, a manje partner i djeca.
Zarada i dugovi
Više od 28 % žena zarađuje manje od svog muža/partnera.
Svaka druga Hrvatica je zadužena (45 %), a najviše ih ima dug do 5 000 eura te do 50 000 eura.
Grafikon 2.: Količina duga u eurima
31 % ih ima dug za minus u banci, a 22 % dug na kreditnim karticama. Više od 30 % žena ima gotovinski nenamjenski kredit. Od kredita, najviše njih odlazi na nekretninu u kojoj trenutno žive.
Grafikon 3.: Dugovi
Štednja
22 % žena ne štedi, a one koje štede to rade na sljedeće načine: prvo, štednjom u banci (47 %), drugo, životnim osiguranjem (35 %) i treće, trećim mirovinskim stupom (28 %).
Ulaganja
Manje od polovice žena ulaže, a ponajviše u edukaciju i vlastito poslovanje.
Posmrtna pripomoć i oporuka
Oko 93 % žena nema ni pismenu oporuku ni posmrtnu pripomoć za samu sebe.
Razgovor o novcu
Svaka treća (33 %) žena ne razgovara otvoreno o novcu u svojoj primarnoj obitelji, a manje njih to ne čini s djecom i partnerom/mužem.
Oko polovice žena brine o svojim roditeljima. Najviše to čine vremenski te i vremenski i financijski.
Foto: Žene i novac