Financijski proizvodi: Kako odabrati pravi za sebe i koja si pitanja pritom trebate postaviti?
Sjećate li se bajke o Pepeljuzi i onog dijela kada je izgubila staklenu cipelicu? Staklena cipelica je bila ključ, ona je osiguravala princa i život u dvorcu. No, cipelica je odgovarala samo Pepeljuzi iako su mnoge mještanke bile uvjerene da nose isti broj cipela. Problem je bio što je vila napravila cipelicu baš po mjeri Pepeljuginog stopala.
Ista stvar je financijskim proizvodima.
Na tržištu ima mnogo dobrih financijskih proizvoda, ali nisu svi namijenjeni za svakoga!
No, na našim područjima još uvijek vlada ona – ako ima susjed, moram imati i ja – po mogućnosti duplo.
Ono što je dobro za susjeda, nije nužno dobro i za vas. To je kao da pijete tablete koje su savršene i vašoj su kolegici riješile bolnu migrenu, ali vi zapravo patite od nedostatka željeza, nemate čak ni glavobolju.
Kada ugovorite pogrešan financijski proizvod, nuspojava će vam se odraziti po novčaniku i stanju na računu. Tada ćete osjećati i mučninu i vrtoglavicu, a srce će vam ubrzano kucati.
Bezbroj puta sam čula kako su vam u banci uvalili neki financijski proizvod, a to se moglo dogoditi jedino ukoliko prethodno niste bili educirani i lakovjerno ste povjerovali slatkorječivom trgovcu koji dobiva proviziju i plaću temeljem vaših uplata.
Životno osiguranje je prvi korak k obiteljskoj odgovornosti korisnika kredita, a trebao bi ga ugovoriti svaki korisnik koji ima kredit ili neki drugi oblik zaduženja. Međutim, ukoliko korisnik nema obitelj, rodbinu, živi sam, potpuno je suludo ugovoriti mu životno osiguranje.
Dobrovoljna mirovinska štednja daje uz prinose (ovisno kako su upravljaki fondom ) i još uvijek državna poticajna sredsta u visini 750 kn na godišnji ulog od 5 000 kn.
No, jeste li upoznati s detaljima podizanja mirovine? Znate li da najviše možete podiću 30% uloga i to nakon 50. ili 55. godine života?!
Apsolutno dobar proizvod za ljude koji su na minimalcu, a ostatak primanja dobivaju na ruke, dok osoba koja ima više izvora prihoda, sigurne pasivne prihode, štednju na računu, što će takovoj osobi mirovinsko osiguranje?!
Financijski proizvodi (koji su na hrvatskom tržištu) -svakako trebaju biti pod nadzorom HANFA-e i Ministarstva financija.
Možete vi to zvati zamke ili cake, no to su važni detalji koje ste previdjeli, niste znali ili niste bili informirani.
Tada revoltirani s osjećajem prevare, činite još veće pogreške kao, npr., raskid ugovora o životnom osiguranju – i tada vam osiguranje isplati minimalni novac umjesto da ste, opet iz vlastitog neznanja, kapitalizirali vrijednost police.
Uskoro će biti dvije godine kako sam otišla iz financijskog sektora i radim kao neovisni financijski coach i često dobivam pitanja što učiniti, koja štednja je nabolja, u što je najbolje uložiti, što je najsigurnije…?
No, da bi dobili doista ispravan odgovor, pristup mora biti individualan, nema generalnog rješenja.
Odgovarajući financijski proizvod možete odabrati tek kada odgovorite na sljedeća pitanja:
Financijske institucije pišu sitnim slovima opširne opće uvjete poslovanja koji vam omogućavaju (ukoliko niste dobro i pažljivo pročitali) još veću mogućnost pogreške.
U ovo vrijeme, kada svi prelazimo na online, sve financijske institucije vam omogućavaju da u nekoliko klikova prebacite svoja sredstva s računa na razne oblike štednje i ulaganja. To znači da doista više nemate nikakvog izgovora da vam je netko nešto uvalio kada pogrešno kliknete.
Kao i uvijek, imate nekoliko mogućih rješenja;
Ne nasjedajte na priču o bonusima, prinosima i sličnim pogodnostima, ne ugovarajte razne oblike štednje jer dobivate prvu ratu gratis ili termosicu i set noževa na poklon.
Odluka o izboru financijskog proizvoda mora biti vaša jer jedino vi snosite cijelokupan rizik od gubitka novca i jer jedino vi najbolje znate što je najbolje za vas.
Ne zaboravite, novac je energija i zaslužuje poštovanje!
Trebamo ga znati cijeniti, voljeti i poštovati.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
