Financijski neovisna - Ako imaš svoj novac, nitko te neće moć' zaje****ti
Trenutno čitate
Financijski neovisna – Ako imaš svoj novac, nitko te neće moć’ zaje****ti

Financijski neovisna – Ako imaš svoj novac, nitko te neće moć’ zaje****ti

Avatar
financijsko nasilje

Kolumna za Miss7 blog

A sad jedna malo teža tema – financijsko zlostavljanje. Znate ono što su nam pretkinje govorile – uvijek moraš imati svoje novce.

Priča iza toga je bila – onda se nećeš dati zaje… . Ili u praksi, dat ćeš se manje i kraće. Valjda.

Ovako pišem jer sam se nagledala slučajeva u bližoj i daljoj okolini gdje žena čak i više zarađuje od partnera i unatoč tome trpi razne oblike zlostavljanja – pa i financijsko.

Na prvu nam možda to nikad nije jasno zašto, no duboki su tu korijeni. Analize ostavimo stručnim terapeutima. No ovo je svakako jedna od tema o kojoj valja progovoriti. Mnoge će se u ovom prepoznati i bit će ih možda i sram i osjetit će krivnju što se to i njima događa(lo). Nema razloga za to, niste same. I ovo se radi sustavno, da se u ženama gradi osjećaj manje vrijednosti. Tako da niste ništa krive.

Ali kad sve osvijestimo, onda smo odgovorne prema sebi i generacijama nakon nas. Žene se odgaja da su one te koje trebaju šutjeti i trpjeti. (Ako mislite da to više nije baš tako, što su vama roditelji rekli, a što ste vi rekli svojoj kćerki kad ju je prvi puta u osnovnoj školi neki dječak pogrdno nazvao, ukrao joj torbu, ismijao njezine grudi, noge, zadirkivao na bilo koji načiin? Meni su rekli: ma on se tako ružno ponaša prema tebi jer mu se zapravo sviđaš. Ma nemoj, wtf?!)

Dakle, žene se odgaja da moraju šutjeti, trpjeti pa i raditi do bolesti, a ako ne do bolesti i iznemoglosti, onda barem do sagorijevanja. Jer žene su te čija vrijednost u očima društva raste u (besplatnom) radu i žrtvovanju za druge i posljedično ponekad stoga i zanemarivanju sebe.

Realno, cijeli kapitalizam i moderno društvo počiva na besplatnom radu žena (mislim na onom mjesečno nekoliko tisuća eura vrijednom radu po kući).

Dakle, prema istraživanju I. Miškulin i suradnika, većina žena srednjih godina u Hrvatskoj osjetila je financijsko zlostavljanje na svojoj koži, a odnosi se na ekonomsku kontrolu, ali i novčanu eksploataciju. Amerikanci kažu da je financijsko zlostavljanje iskusila svaka četvrta žena.

Istraživanje mog portala Žene i novac pokazalo je slične brojke – barem trećina žena svjesna je da je to iskusila.

Sve upućuje na to da se financijsko zlostavljanje događa jednako često kao i drugi oblici zlostavljanja u obitelji. Financijsko nasilje, odnosno financijska ovisnost, pripada u skupinu tzv. GBV – gender based violence/nasilje s obzirom na spol.

Istraživanje Economic violence to women and girls (O.I. Fawole) dijeli ovu vrstu nasilja u dvije kategorije. Odnosi se na stanje kada muškarac u potpunosti kontrolira financije. Uključuje s jedne strane odlučivanje o tome na što se troši novac, dok s druge strane znači restrikciju prilaganja novca u zajednički fond za hranu, kućne potrepštine, radove, kredite i sl.

Definicija je široka, no odnosi se i na pravnu diskriminaciju kod odlučivanja nasljedstva, vlasničkih prava i drugog.

Cilj muškarca u je steći moć i kontrolu u tom odnosu, a to radi upravo tako što partnerici zabranjuje rad (znate ono – šta ćeš ti raditi, bolje nam je da si ti doma s djecom) pa i kupovinu, odlučuje što smije, a što ne smije platiti (to je ono – šta će ti još jedne cipele, jel ti treba baš ta haljina), dok s druge strane ne želi dati (dodatni) novac za račune, namirnice i slično (već si me pitala, zar to toliko košta, ti ne znaš s novcima…).

Upravljanje novcem u braku usko se veže na druge razne probleme na koje žena nailazi tijekom svog života. To su manje plaće (11 % manje od muškaraca) te neplaćeni rad (briga o kućanstvu i odgoj djece).

Novac utječe na sve u našem životu i zato je o njemu potrebno otvoreno razgovarati.

I prije su nas, ja se sjećam i prabake i bake, naše pretkinje poticale na (visoko) obrazovanje i zapošljavanje kako bi jednog dana imale svoj novac i kako ne bi ovisile ni o kome, odnosno kako bi nekom mogle biti svojim izborom ravnopravne partnerice, a ne sluškinje.

Što god odlučimo, važno je da je to NAŠ SVJESNI IZBOR. I da ne osuđujemo druge ako biraju drugačije jer svatko od nas ima svoje lekcije i drugačije mu je život podijelio karte. No uvijek možemo stvari nazvati svojim imenom, zar ne?

Piše: Kristina Ercegović, urednica portala; kristina@zaokret.com

Foto: Pexels

Koja je vaša reakcija na ovaj članak?
Edukativno
0
Konkretno
1
Motivirajuće
0
Nejasno
0
Za podijeliti
0
Pogledaj komentare

Napiši odgovor

Your email address will not be published.


© 2016 Žene i novac. Sva prava pridržana.

Zaokret Grupa - Business Cafe, KristinaErcegovic.com

Povratak na vrh stranice